
EKG STANDARDNI EKG 12 - kanalni EKG 18 - kanalni(prošireni 12 - kanalni EKG) Snimanje elektrokardiograma (EKG) neinvazivni je postupak koji se provodi u svrhu prikupljanja podataka o elektrofiziologiji srca.
Elektrokardiogram je test koji snima električnu aktivnost srca. Sa svakim srčanim otkucajem električni impuls dovodi do kontrakcije srčanog mišića i krv se šalje u ostale dijelove tijela. Standardni EKG zapis sastoji se od 12 različitih vektorskih zapisa, svaki odražava razliku električnih potencijala između pozitivne i negativne elektrode smještene na udovima i prsnom košu. Zapis se sastoji od različitih krivulja (p val, QRS kompleks, T val) koji svaki označavaju određen dio srčanog ciklusa.
Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) ili holter tlaka, neinvazivna je metoda mjerenja arterijskog tlaka. Tlak se mjeri kontinuirano, u točno određenim vremenskim intervalima kroz 24 sata, čime se donosi ispravnija vrijednost kretanja arterijskog tlaka tijekom dana, ali i noću, pri obavljanju svakodnevnih aktivnosti u pacijentu poznatom okruženju. Mnogobrojne studije i smjernice potvrđuju kako je upravo KMAT najznačajniji prediktor budućih srčanožilnih događaja i oštećenja ciljnih organa. Njegova je korist višestruka. Omogućuje snimanje i prikaz kretanja arterijskog tlaka u 24 sata, što je daleko značajnije od jednokratnog povremenog ambulantnog mjerenja tlaka. Omogućuje identifikaciju pacijenata sa “sindromom bijele kute”, pacijente s maskiranom hipertenzijom. Pomaže u otkrivanju hipotenzivne krize u pacijenata na antihipertenzivnoj terapiji. Pokazuje kakav je odgovor na liječenje antihipertenzivima. Može davati uvid u prognozu bolesti jer su više vrijednosti arterijskog tlaka izmjerene KMAT-om povezane s povećanim mortalitetom. Koristi se i u istraživačke svrhe te je dugotrajno isplativiji u odnosu na ambulantno mjerenje arterijskog tlaka. Studije su pokazale kako su vrijednosti KMAT-a jače povezane s ciljnim oštećenjem ograna u odnosu na jednokratno mjerenje (hipertrofija lijeve klijetke, proteinurija, porast kreatinina, smanjenje glomerularne filtracije, aterosklerotski plakovi, okluzija retinalnih arterija, krutost arterija i smanjena rastezljivost). Aktualne smjernice svih značajnih stručnih društava kako Hrvatske tako i Europe i svijeta naglašavaju njegovu uporabu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te je trenutno najispravniji alat u postavljanju i zbrinjavanju dijagnoze arterijske hipertenzije.
Ultrazvuk (UZV) abdomena je brza i bezbolna pretraga kojom se mogu pregledati gotovo svi organi i žlijezde gornjeg i donjeg abdomena te na taj način uočiti promjene i bolesti.
UZV abdomena često je jedna od prvih pretraga koja se izvodi pri sumnji na patološka zbivanja u trbušnoj šupljini te služi kao pomoć pri dijagnosticiranju i praćenju.
Kako se pripremiti za ultrazvuk abdomena? Na dan pretrage trebate doći natašte (ne jesti 8 do 12 sati prije ultrazvuka). Također, 8 do 12 sati prije pretrage izbjegavajte hranu koja napuhuje – gazirana pića, mlijeko, mliječne proizvode, grah, pečeno i prženo meso. Ako se pregledava mokraćni mjehur dobro bi bilo doći na pregled punog mjehura. Na pregled se preporučuje dolazak u udobnoj odjeći. Korisno je donijeti dosadašnje nalaze ultrazvuka ili drugih pregleda. Pri naručivanju na pregled ultrazvukom, osoblje će vam dati dodatne upute o pripremi.